Obrazovanje se zasniva na jednom dokumentu – okvirnom kurikulumu koji jasno postavlja načela, vrijedosti, ciljeve i ishode kojima teži obrazovni sustav.

Omogučuje podizanje kvalitete čitavog obrazovnog sustava a u prvi plan dolaze ishodi obrazovanja – ono što učenici tijekom školovanja trebaju naučiti, što trebaju znati i moći, koje vrijednosti prihvačati.

Škola nije samo mjesto usvajanja znanja i prenošenja činjenica nego mjesto cjelovitog osobnog i socijalnog razvoja učenika.

Kurikulum je puno više od tradicionalnog nastavnog plana koji naglašava koje sadržaje treba poučavati. Umjesto toga, kurikulum ističe ishode obrazovanja, određujuči standarde znanja, vještina i vrijednosti koje trebaju dostići svi učenici. Na taj način kurikulum osigurava kvalitetu obrazovanja za sve.

Fleksibilan dokument koji nastavnici svake pojedine škole prilagođavaju potrebama i obilježjima svojih učenika.

KURIKULUM GEOGRAFIJE

Geografija je obavezan i zaseban predmet s tjednom satnicom od najmanje 2 sata. Izborom tema potrebno je ostvariti horizontalnu korelaciju i integraciju nastavnih sadržaja kako bi učenici stekli cjelovito znanje i vještine korisne za život i cijeloživotno obrazovanje.

Prema provedenim istraživanjima u izradi kurikuluma uočeno je da je prema zanimljivosti geografija na 4. mjestu iza tjelesne i zdravstvene kulture, stranog jezika i biologije. Prema razumljivosti na 3. mjestu iza TZK i vjeronauka, prema težini na 8. mjestu iza matematike, kemije, hrvatskog jezika, fizike, stranog jezika, povijesti i biologije. Prema korisnosti u sadašnjosti na 5. mjestu iza stranog jezika, matematike, TZK i hrvatskog jezika a prema korisnosti za budućnost na 4. mjestu iza stranog jezika, matematike i hrvatskog jezika.

CILJEVI I OČEKIVANA UČENIČKA POSTIGNUĆA NASTAVE GEOGRAFIJE

CILJEVI PREDMETA

          :: razvijanje znanja, razumijevanja i pripremljenosti za različita pitanja koja se tiču odnosa čovjeka i njegova okruženja

          :: jačanje percepcije prostora i prostornih odnosa, stvaranje osnove za upoznavanje različitih mjesta i područja

          :: razvijanje sposobnosti uočavanja veza i odnosa pojedinih segmenata čovjekova okruženja

          :: razumijevanje važnosti održanja i ravnomjernog korištenja resursa te njihovih utjecaja na okoliš

          :: usvajanje i prihvačanje osjećaja odgovornosti za očuvanje zajedničkog okoliša u cilju osiguranja održivog razvoja

          :: razvijanje svijesti o važnosti donošenja kvalitetnih odluka o prostoru i okolišu

          :: razvijanje razumijevanja i uvažavanje ostalih ljudi, naroda i kultura

          :: razumijevanje važnosti osobnih prava i odgovornosti

          :: razvijanje sposobnosti korištenja različitih izvora informacija te usvajanje znanja putem opažanja, analiziranja, ispitivanja i istraživanja

          :: putem rasprave učenici uče argumentirati svoja stajališta i prihvačati tuđa mišljenja i stavove

POSTIGNUĆA

           :: na temelju naučenih geografskih informacija steći vještinu usporedbe, analize i predstavljanja znečajki pojedinih područja u usmenom i pismenom obliku

ZNANJA, VJEŠTINE I RAZUMIJEVANJA

Prikupljanje geografskih informacija

            :: postavljanje geografskih pitanja (Gdje je što? Kako izgleda? Kako je postalo takvim? Kako i zašto se mijenja?

            :: prikupljanje podataka

            :: analiza i vrednovanje podataka te donošenje zaključaka

            :: razumijevanje utjecaja ljudskih stavova i razmišljanja na poltička, društvena,prirodna i ekonomska događanja te formiranje vlastitih stavova

            :: iznošenje stavova i rezultata istraživanja

BLOOMOVA TAKSONOMIJA

Oblici učenja podjeljeni su u 3 kategorije:

             :: kognitivna ( znanje )

             :: afekivna ( stavovi )

             :: psihomotorička ( vještine )

Činjenično znanje

             :: najniži obrazovni cilj, temeljno znanje

             :: usvajanje terminologije, prisjećanje

             :: učenik mora memorirati, definirati, opisati, označiti, nabrojati i prepoznati

Razumijevanje

             :: sposobnost npromišljanja o znečenju usvojenih činjenica

            :: kategorija znanja koja se može pokazati interpretiranjem naučenih činjenica, sažimanjem, objašnjavanjem i predviđanjem učinaka ili posljedica

            :: viši je obrazovni cilj od prethodnog jednostavnog prisjećanja na informacije i predstavlja najniži stupanj razumijevanja

            :: učenik treba interpretirati slike, karte,tablice, grafikone te na temelju činjenica predvidjeti posljedice

Primjena

            :: sposobnost uporabe naučenih pravila, zakona, metoda ili teorija u novim konkretnim situacijama (npr. konstruirati grafikon ili demonstrirati ispravnu uporabu neke metode ili postupka )

Analiza

            :: na analitičkoj razini znanja učenik mora biti sposoban naučene sadržaje razdvojiti na sastavne djelove i razumjeti strukturu

            :: viši cilj od razine razumijevanja

            :: učenik mora uspoređivati, suprotstavljati, prepoznati neizrečene pretpostavke, razlikovati činjenice od zaključka, razlikovati uzrok od posljedice

Sinteza

            :: znači od pojedinačnih djelova stvoriti novu cjelinu

            :: ističe se kreativno ponašanje s naglaskom na formuliranje novih obrazaca ili struktura

            :: sposobnost kombinacije, postavljanje hipoteze, planiranje, držanje predavanja

Procjena

            :: sposobnost svrhovite prosudbe vrijednosti projekta

            :: najviši obrazovni ciljevi u spoznajnoj hijerarhiji jer sadrže elemente prethodnih razina

            :: prosuditi primjerenost zaključaka iz prikazanih podataka, prosuditi vrijednost nekog projekta

            :: prosuditi logičnu postojanost pisanog materijala ili predavanja

Detaljnije odrednice vrednovanja usvojenog znanja usmenim odgovorom

a)      s obzirom na reakciju, učenik reagira:

               :: brzo i točno (5)

               :: sporije ali baz pomoći (4)

               :: sporije uz pomoć (3)

               :: djelomično (2)

               :: bez razumijevanja (1)

b)      s obzirom na kvalitetu znanja i kvalitetu u odnosu na postavljeno pitanje

                :: izrazito opširna, točna, temeljita i znanstveno utemeljena (5)

                :: točna i opširna (4)

                :: prosječna (3)

                :: nepotpuna (2)

                :: bez znanja (1)

c)       s obzirom na način iznošanja i argumentaciju

                      :: logičan i argumentiran (5)

                      :: uglavnom logičan, uvjerljiv, s razumijevanjem (4)

                      :: logičan u pojedinim djelovima (3)

                      :: općenito zadovoljavajući (2)

                      :: bez loguke i razumijevanja (1)

Moguče granice ocjena pismene provjere znanja

:: kod pretežno vezanih odgovora

                      90-100 %    (5)

                      77-89   %    (4)

                      64-76   %    (3)

                      50-63   %    (2)

                      manje od 50 %  (1)

:: kod pretežno slobodnih odgovora

                      86-100  %   (5)

                      71-85    %   (4)

                      56-70    %   (3)

                      42-55    %   (2)

                      manje od 42  %   (1)

POŽELJNE PROFESIONALNE OSOBINE PROFESORA

:: da osigura više od jednog izvora znanja iz kojih učenici mogu učiti

:: da uključuje učenike u situacije stjecanja novih iskustava koja će omoguĆiti promjenu prethodno stečenih koncepata znanja

:: da omoguĆuje učenicima da svojim reakcijama i odgovorima usmjeravaju tijek nastavnog procesa i da imaju dovoljno vremena za razmišljanje nakon postavljenog pitanja

:: potiče klimu radoznalosti i propitivanja traženjem od učenika da razmišljaju koja bi pitanja mogli postaviti o temi

:: postavlja otvorena pitanja i potiče smislenu diskusiju među učenicima

:: zahtjeva smisleno i jasno izražavanje učenika jer samo su tada naučili