| 2008-11-06 00:00:00 Kurikularni plan nastave povijesti Nastavni plan i program nastave povijesti možete ovjde pročitati KURIKULUM NASTAVE POVIJESTI Sažetak: Školski razvojni kurikulum dijeli se na kurikulum životnih mogućnosti, kurikulum učenja, kurikulum nastavnih sadržaja, kurikulum osobnog rasta i razvoja. Smisao školskog kurikuluma je unapređivanje nastave, a nastava se treba osmisliti i ostvariti na način da učenici usvoje, proučavaju, istražuju i spoznaju civilizacijske vrijednosti i dostignuća. Uvod: Nastava povijesti odvija se u prva tri razreda za zanimanje hotelijersko-turističkog tehničara dva sata tjedno što godišnje iznosi 70 sati klasične razredne nastave. U tako kratkom roku učenici trebaju svladati cjelokupnu povijest od prapovijesti do suvremenog doba. U prvoj se godini učenici bave proučavanjem prapovijesti i starog vijeka te nacionalne povijesti, dok je drugi razred određen za razdoblje od 18. do 21. stoljeća. Nastavi povijesti je cilj pokazati i objasniti način života i životne promjene od starih naroda do današnjih dana, tako da učenici mogu sagledati cjelokupnu sliku kroz stoljeća. Nastava je izrazito slojevita i od učenika se zahtjeva ne samo poznavanje faktografije nego i svih uzročno posljedičnih veza. Tu se pojavljuje problem vremena koje je potrebno da se kvalitetno obrade sve nastavne jedinice i cjeline. Stoga je kurikularno prikazivanje nastave povijesti potrebno i iznimno kvalitetno. Time se dobiva projektno učenje i svladavanje nastavnih sadržaja na zanimljiviji i učenicima dostupniji način. Definicija nastavnih sadržaja i metoda: Nastava povijesti u prvom razredu obuhvaća razdoblje prapovijesti, starog vijeka sa orijentiranošću na velike civilizacije starog vijeka, prelazak u srednji vijek i najznačajniji pregled političkih i državnih zbivanja srednjeg vijeka poput razvoja Franačke države, utjecaja crkve, Križarskih ratova itd. Važna prekretnica su velika geografska otkrića koja sa koreliraju sa nastavnim sadržajima predmeta praktična nastava kojeg učenici slušaju u prvom razredu, a većinom se obrađuju teme vezane uz osnove turizma. Nacionalna povijest važan je dio nastavnih sadržaja budući da učenici moraju imati osnovna znanja o nacionalnoj povijesti da bi samostalno mogli usmeno ili pismeno raspravljati o povijesnim kretanjima i u budućnosti spremno odgovarati na sva pitanja zainteresiranih turista. U drugom razredu započinje se sa temama iz sredine 18. stoljeća vezanih uz industrijsku revoluciju i prosvjetiteljstvo na što se naslanjaju revolucije i nacionalne ideje, zatim promjene političkih sustava, ali i granica Europe, te problemi 20. stoljeća. Opća i nacionalna povijest prepliću se u jednakom omjeru. Nastavnik ima veliki utjecaj u održavanju nastave no treba istaknuti da nastavnik nije u centru nastavnog procesa već ima samo ulogu mentora pri usvajanju novih nastavnih sadržaja. Time se učenika potiče na samostalni rad, kreativnost, orijentiranost na rad na satu i kod kuće. Nastava povijesti može se kvalificirati kao kognitivna škola mišljenja jer su mišljenje i razmišljanje glavni procesi u fazi svladavanja novih gradiva. Učenik sam treba doći do zaključaka. On mora razviti svoj stav i uz pomoć relevantnih činjenica braniti taj stav. Sadržaj uz jasnoću materijala je iznimno važan u nastavi povijesti. On je jedan i jedinstven te uzima u obzir i potrebe i zahtjeve učenika. Razina sadržaja je uglavnom u skladu s razinom prethodnog znanja, ali s obzirom da učenici dolaze iz različitih škola njihovo je predznanje različito pa je sadržaj izrađen s odgovarajućim opsegom i dubinom primjerenom za dob učenika. Tu je dužnost nastavnika da na razumljiv i jednostavan način svim učenicima jednako i ravnomjerno razjasni sve moguće nejasnoće ili odgovori na dodatna pitanja te ih uputi u dobivanje novih informacija ukoliko to žele. Kompetencije učenika: Svrha nastave je individualiziranje nastavnog procesa. Nastava povijesti trebala bi uputiti učenike u razvijanje tolerancije prema drugima te među učenicima razvijati pozitivni stav prema različitim kulturama i civilizacijama. Omogućiti pristup drugim izvorima što bi kod učenika razvilo kritičnost pri proučavanju povijesnih izvora. Uputiti ih, isto tako, na alternativne izvore koji govore o dotičnom sadržaju. Učenike upoznati s novim pojmovima koji se koriste u modernom društvu. Kod učenika razviti sposobnost usmenog izlaganja, te izdvajanje bitnih od nebitnih činjenica. Osim toga tečaj bi trebao kod učenika razviti sposobnost snalaženja u vremenu i prostoru. Razviti interes za kulturno povijesnu baštinu hrvatskog naroda, te učenike osposobiti za uočavanje uzročno posljedičnih veza. Učenici će: 1. naučiti osnovne događaje iz povijesti te će moći kronološki poredati važne događaje i osobe iz povijesti 2. moći objasniti važnost povijesnih događaja te iz znati povezati sa događajima koji su prethodili ili ih usporediti sa sličnim događajima iz novijeg vremena 2. definirati i primijeniti novo naučene pojmove (demokracija, feudalizam, nacija itd.) 3. naučiti društvena i državna uređenja i biti u mogućnosti donositi vlastito mišljenje i znati raspravljati o političkim sustavima 4. objasniti politički položaj i utjecaj zemalja kroz povijest 5. navoditi političke procese nastale u Europi 5. analizirati i interpretirati povijesne događaje 6. uočiti uzročno posljedične veze među povijesnim procesima 7. utvrditi razlike među kulturama i civilizacijama 8. razviti sposobnost uočavanja promjena u društvu, kritičkog razmišljanja, povezivanja uzročno-posljedičnih događaja te izražavanja vlastitog mišljenja prema pozitivnim i negativnim posljedicama društvenih događaja 9. razviti stav prema jednakosti i slobodi svih ljudi 10. razviti shvaćanje razvoja države, politike, kulture i dostignuća 11. snalaziti u vremenu i prostoru kroz kronologiju događaja 11. samostalno pronalaziti i prikupljati podatke s alternativnih izvora 12. biti potaknuti na razvijanje pamćenja, logičnog razmišljanja te pravilnog usmenog i pismenog izražavanja 13. znati razlikovati važnost informacija i podataka 14. aktivno sudjelovati na povijesnim forumima Elementi provjere kompetencija učenika: Elementi provjere kompetencija učenika su podijeljeni u tri važna segmenta. Nastavnik će provjeriti poznavanje činjenica, zatim uzročno-posljedično zaključivanje i ocijeniti zalaganje učenika. Važno je napomenuti da kao element ocjenjivanja zasebno nije uvedeno snalaženje u vremenu i prostoru, ali taj važan dio učenikovih kompetencija bit će ocijenjen kroz bilo poznavanje činjenica bilo uzročno-posljedično zaključivanje. Materijalni zahtjevi: Potrebna nabavka nastavnih pomagala i sredstava uključujući povijesne zemljovide, powerpoint prezentacije, projekore, laptope, dokumentarne filmove, video i audio dokumentaciju itd. Zaključak: Kurikularna nastava omogućit će značajan iskorak u poboljšanju nastave te će se nastava organizirati po najsuvremenijim didaktičkim, metodičkim i pedagoškim principima, a profesorima će omogućiti izbor kvalitetnijih nastavnih tema. |
| Hotelijersko turistička škola Zagreb |