Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu

Ako otvorite link plakat postaje interaktivan klikanjem na crvene točke.

https://www.thinglink.com/scene/1242899465421979651

Tekst koji slijedi i plakat koji smo izradili uz podršku i pomoć profesorice Ljiljane Lež Drnjević i pedagoginje Maje Kralj Stančec, uvod je u naše aktivnosti koje ćemo provoditi u školi sa svrhom širenja svijesti o tome da nitko ničim ne zaslužuje biti žrtvom nasilja te da svatko od nas nasilje može spriječiti.

Ema Telišman, Katarina Mravinac, Ema Đumlijan, Ana Grozdek, Tara Pejanović, Dora Skupnjak i Lara Plešnik, 4.G.

Što je vršnjačko nasilje?

• O nasilju među djecom/adolescentima govorimo kad jedno ili više djece/adolescenata uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeđuje drugog vršnjaka koji se ne može obraniti.

U kojim oblicima se nasilje pojavljuje?

• Može imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja stvari…
• Nasilje se događa u realitetu i u virtualnom svijetu
• Nasilje među djecom može biti izravno i neizravno.

Izravno nasilništvo uključuje: ruganje, ponižavanje, vrijeđanje, kritiziranje, naređivanje i zahtijevanje podređenosti, naguravanje, udaranje, čupanje.

Neizravno je teže uočljivo (i njemu su sklonije djevojčice) kao npr. namjerno isključivanje iz grupnih igara i grupne komunikacije, ogovaranje, širenje laži...

• Možemo ga podijeliti u dva glavna oblika: fizičko i verbalno.

Fizičko nasilje je najuočljiviji oblik, a podrazumijeva udaranje, guranje, štipanje, čupanje i sl., dok verbalno nasilništvo najčešće prati fizičko, a podrazumijeva vrijeđanje, širenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje, pozivanje na komunikacijsku izolaciju pojedinca…

• Emocionalno nasilje je usko povezano s prijašnja dva te uključuje namjerno isključivanje žrtve iz zajedničkih aktivnosti razreda ili dječje grupe, kao i ignoriranje.
• Seksualno nasilje podrazumijeva neželjeni fizički kontakt i uvredljive komentare.
• Kulturalno nasilje podrazumijeva vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi.
• Ekonomsko nasilje uključuje krađu i iznuđivanje novca.
• Cyberbullying su situacije kad je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona.

Tko je sve sudionik nasilničkih ponašanja?

• Sudionici nasilja mogu biti adolescenti, školarci, pa čak i mala djeca.

Važno je na vrijeme prepoznati znakove nasilja.

Ne postoji jedinstven odgovor na pitanje zašto se djeca počinju ponašati nasilno.

Koje posljedice nasilje može ostaviti na žrtvi?

• Postoje osobine obitelji i djeteta koje utječu na razvoj nasilnog ponašanja, kao i osobine škola koje mogu spriječiti ili potaknuti razvoj nasilja. Ako dijete u obitelji svjedoči agresivnom ponašanju među roditeljima ili ako roditelj koristi fizičko kažnjavanje kao metodu odgoja, kod djeteta to može biti podloga za razvoj nasilnog ponašanja.

Djeca koja su impulzivna, živahna, imaju višak energije, nemaju strpljenja često su podložnija nasilničkom ponašanju. Takvu djecu okolina smatra “zločestima”.

Nasilje na žrtvu može ostaviti teške i doživotne posljedice poput gubitka samopoštovanja i samopouzdanja, osjećaja manje vrijednosti, samokritičnosti u prevelikoj mjeri, povlačenje od društva, osjećaj bespomoćnosti. Česti su problemi sa spavanjem, psihosomatski problemi poput glavobolje, vrtoglavice i boli u trbuhu i mnoge druge.

Osoba izložena dugotrajnom nasilju sklona je samoozljeđivanju, a ponekad jedini izlaz iz boli i patnje vidi u suicidu. Također su osobe koje su u mladosti bile maltretirane, u odrasloj dobi sklonije depresiji i anksioznosti.

Kakav utjecaj ima školsko okruženje na pojavnost vršnjačkog nasilja?

• Nedostatak bliskosti, osjećaja prihvaćenosti svih učenika te međusobnog poštovanja između nastavnika i učenika i obrnuto, dovode do nasilničkog ponašanja u školi. Važno je prepoznati pojavu nasilja u školskom okruženju i reagirati.

Nasilnike možemo prepoznati po tome što oni imaju potrebu osjetiti kontrolu i moć nad drugima te im ponekad nedostaje suosjećanja za žrtve. Prkosni su, sukobljavaju se s odraslim osobama i skloni su kršenju pravila. Često su skloni ljutnji i imaju “kratak fitilj”. Čest je slučaj da su i sami bili žrtve nekog oblika nasilja. Valja imati na umu da počinitelj ne mora nužno biti uključen u čin nasilja, može biti organizator grupe, tj. poticati i nagovarati druge da se nasilno ponašaju. 

Je li nasilje moguće spriječiti?

• Roditelj može zaustaviti nasilničko ponašanje djeteta na način da razgovara s njim o posljedicama za žrtvu, potakne cijelu obitelj na drugačije ponašanje, da ne dopusti da dijete svjedoči nasilju kod kuće, i na kraju, da sam roditelj bude primjer djetetu. Također, dijete treba ohrabrivati i pohvaliti za suradnju s drugima i nenasilno rješavanje sukoba. Svaka vrsta nasilja može se spriječiti, no bitno je da se pomoć zatraži na vrijeme kako ne bi došlo do trajnih posljedica. Ponekad nas osjećaj straha i bespomoćnosti prevari i ne vidimo izlaz iz situacije u kojoj se nalazimo, no bitno je reagirati na vrijeme jer izlaz uvijek postoji, na kraju svake tame nalazi se svjetlo. Ukoliko roditelji ili prijatelji primijete da s djetetom nešto nije u redu, a sama žrtva ne želi razgovarati o tome, korisno je obratiti se stručnoj ili bilo kojoj odrasloj osobi za pomoć.

Tko u školi može i na koji način pomoći žrtvi?

• U školi to može biti razrednik/razrednica, predmetni nastavnik, pedagog, psiholog, a izvan škole i obitelji - obiteljski ili školski liječnik. Oni će naći rješenje za problem koji se mora riješiti sa što manjim posljedicama za žrtvu.
• U školi to može biti i vršnjak koji će pomoći žrtvi da potraži pomoć.
• Važno je razgovarati.
• Važno je biti glasan i jasan u sprječavanju nasilja ma gdje se ono događalo.
• Važno je ne okretati glavu i praviti se da ništa ne primjećujemo.
• Važno je reći NE nasilju i nasilništvu
• Važno je biti svjestan da svatko svojim aktivnim djelovanjem može pomoći žrtvi izaći iz začaranog kruga šutnje, srama i straha.

https://www.thinglink.com/scene/1242899465421979651