Školski razvojni kurikulum dijeli se na kurikulum životnih mogućnosti, kurikulum učenja, kurikulum nastavnih sadržaja, kurikulum osobnog rasta i razvoja.

Smisao školskog kurikuluma je unapređivanje nastave, a nastava se treba osmisliti i ostvariti na način da učenici usvoje, proučavaju, istražuju i spoznaju civilizacijske vrijednosti i dostignuća.

 

 

Nastava povijesti odvija se u prva tri razreda za zanimanje hotelijersko-turističkog tehničara dva sata tjedno što godišnje iznosi 70 sati klasične razredne nastave. U tako kratkom roku učenici trebaju svladati cjelokupnu povijest od prapovijesti do suvremenog doba.

U prvoj se godini učenici bave proučavanjem prapovijesti i starog vijeka te nacionalne povijesti, dok je drugi razred određen za razdoblje od 18. do 21. stoljeća. Nastavi povijesti je cilj pokazati i objasniti način života i životne promjene od starih naroda do današnjih dana, tako da učenici mogu sagledati cjelokupnu sliku kroz stoljeća.

Nastava je izrazito slojevita i od učenika se zahtjeva ne samo poznavanje faktografije nego i svih uzročno posljedičnih veza. Tu se pojavljuje problem vremena koje je potrebno da se kvalitetno obrade sve nastavne jedinice i cjeline. Stoga je kurikularno prikazivanje nastave povijesti potrebno i iznimno kvalitetno. Time se dobiva projektno učenje i svladavanje nastavnih sadržaja na zanimljiviji i učenicima dostupniji način.

 

 

Nastava povijesti u prvom razredu obuhvaća razdoblje prapovijesti, starog vijeka sa orijentiranošću na velike civilizacije starog vijeka, prelazak u srednji vijek i najznačajniji pregled političkih i državnih zbivanja srednjeg vijeka poput razvoja Franačke države, utjecaja crkve, Križarskih ratova itd. Važna prekretnica su velika geografska otkrića koja sa koreliraju sa nastavnim sadržajima predmeta praktična nastava kojeg učenici slušaju u prvom razredu, a većinom se obrađuju teme vezane uz osnove turizma. Nacionalna povijest važan je dio nastavnih sadržaja budući da učenici moraju imati osnovna znanja o nacionalnoj povijesti da bi samostalno mogli usmeno ili pismeno raspravljati o povijesnim kretanjima i u budućnosti spremno odgovarati na sva pitanja zainteresiranih turista.

U drugom razredu započinje se sa temama iz sredine 18. stoljeća vezanih uz industrijsku revoluciju i prosvjetiteljstvo na što se naslanjaju revolucije i nacionalne ideje, zatim promjene političkih sustava, ali i granica Europe, te problemi 20. stoljeća. Opća i nacionalna povijest prepliću se u jednakom omjeru.

Nastavnik ima veliki utjecaj u održavanju nastave no treba istaknuti da nastavnik nije u centru nastavnog procesa već ima samo ulogu mentora pri usvajanju novih nastavnih sadržaja. Time se učenika potiče na samostalni rad, kreativnost, orijentiranost na rad na satu i kod kuće.

Nastava povijesti može se kvalificirati kao kognitivna škola mišljenja jer su mišljenje i razmišljanje glavni procesi u fazi svladavanja novih gradiva. Učenik sam treba doći do zaključaka. On mora razviti svoj stav i uz pomoć relevantnih činjenica braniti taj stav.

Sadržaj uz jasnoću materijala je iznimno važan u nastavi povijesti. On je jedan i jedinstven te uzima u obzir i potrebe i zahtjeve učenika. Razina sadržaja je uglavnom u skladu s razinom prethodnog znanja, ali s obzirom da učenici dolaze iz različitih škola njihovo je predznanje različito pa je sadržaj izrađen s odgovarajućim opsegom i dubinom primjerenom za dob učenika.

Tu je dužnost nastavnika da na razumljiv i jednostavan način svim učenicima jednako i ravnomjerno razjasni sve moguće nejasnoće ili odgovori na dodatna pitanja te ih uputi u dobivanje novih informacija ukoliko to žele.

 

 

 

 

 

 

Potrebna nabavka nastavnih pomagala i sredstava uključujući povijesne zemljovide, powerpoint prezentacije, projekore, laptope, dokumentarne filmove, video i audio dokumentaciju itd.

 

 

Kurikularna nastava omogućit će značajan iskorak u poboljšanju nastave te će se nastava organizirati po najsuvremenijim didaktičkim, metodičkim i pedagoškim principima, a profesorima će omogućiti izbor kvalitetnijih nastavnih tema.