Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu

Istraživanja u ovom području dovela su me do dvije institucije, koje su se u prvoj polovici 20-tog stoljeća bavile obrazovanjem za zanimanja u hotelijersko-ugostiteljsku i turističku djelatnost.

To su:

1.Šegrtska škola  Saveza  gostioničarskih za gostioničarsko-kavanarske naučnike u                                                             

   slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu

2.Zagrebačka domaćinska škola

1.

Prve impulse i najave za osnivanje Šegrtske škole nalazimo na Kongresu

hrvatsko-slavonskih gostioničara u Zagrebu 14.2.1907.god.

Kongres je definirao zahtjev: potreba stručnog osposobljavanja za vođenje:

-          GOSTIONIČARSKIH

-          KAVANARSKIH

-          SVRATIŠTARSKIH POSLOVA

Sve stručne udruge toga vremena (Društvo konobara, Savez gostioničarsko-krčmarskih zadruga i sl.)založile su se i poduprle institucionalno osposobljavanje i naukovanje stručnog kadra i otvaranje stručne škole.

Na  V  Kongresu Saveza gostioničarsko-kavanarskih zadruga održanog 1912.god. u  Zemunu odlučeno je da se ide u osnivanje škole.

1914.god. Savez gostioničarsko-krčmarske zadruge kraljevine Hrvatske i Slavonije izrađuje  „Naučnu osnovu stručne škole za gostioničarsko kavanarske  naučnike u slobodnom i kraljevskom gradu <Zagrebu“.

Naučne osnove  za Šegrtsku školu rade se po uzoru na već uhodanu, oglednu  Bečku

Stručnu školu.

Pri izradi Naučnih osnova zahtjev struke je bio: „cjelokupna obuka naučnika treba se temeljiti na vrhovnom principu praktičnih potreba gostioničara, kavanara i svratištara, no ne smije se pustiti s vida ni odgojni zadatak škole.“

Ratni uvjeti su usporili i odgodili otvaranje škole.

Škola počinje radom 1916/17, školske godine u  Nikolićevoj ulici br. 10.

Iz spomen spisa  Stručne škole naučnika gostioničarskih struka od 1928.g. školu je završilo 330  polaznika:

-          gostioničara  150

-          kavanara         90

-          hotelijera        60

-          kuhara            30

1931/32  školske godine postojeća škola uvodi i viši odjel.

Polaznici viših odjela osposobljavaju se za samostalno vođenje hotela, gostionica i kavana i pripremaju se za  direktore hotela i  poslovođe objekata.

Znakovito je da je škola započela radom  sredinom prvog svjetskog rata 1943.g.

Tada se gasi rad ove stručne škole.

Škola je bila namijenjena samo muškoj populaciji i kroz nju je prošlo 668 polaznika.

2

Zagrebačka domaćinska škola  obrazuje polaznice za turizam najavljeno je u tisku 1937.god. Izbor zvanja za žensku mladež u to doba bila je velika briga roditelja. Gospodarske prilike i druge okolnosti prisilile su roditelje da i žensku djecu školuju za zvanja  kojim ali mogli osigurati egzistenciju. Razvoj hotelijerstva i turizma  tražio je školovano vodeće i pomoćno osoblje. Postojeće Domaćinske škole prilagodile su svoje programe i našle novo polje rada.

-          Rješenjem  banske uprave odjela za trgovinu i industriju od 27.lipnja 1937.god. odobreno je da  Zagrebačka domaćinska škola  otvori odjel za poslovotkinje upraviteljice)  pansina.

Ove odjele mogle su upisati one učenice koje su s uspjehom završile nižu domaćinsku školu.

-          Rješenjem banske uprave odjela za socijalnu politiku i narodno zdravlje br. 38982 od 5. kolovoza 1937. god. Domaćinskoj školi odobrava se otvaranje odjela za asistentice i    nadstojnice djelatnih kuhinja.

Poslije drugog svjetskog rata, točnije u rujnu 1949.god. Komitet za turizam  osniva školu učenika u privredi ugostiteljske struke za zanimanje konobar, kuhar i slastičar.

1958.god. počinje škola s praktičnom obukom.

1955 god. otvara se Hotelijerska škola.

Šuvarovom reformom ove stručne škole povezuju se sa VI gimnazijom u Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar.

Početkom devedesetih Centar se razdvaja na Gimnaziju i Ugostiteljsko turističku školu.

Polovicom devedesetih škola se dijeli na :

-Hotelijersko-turističku školu

-Ugostiteljsku školu

Autor: 

Božica Mavrinac, profesor mentor u mirovini